Friday, 26 September 2014

Kalibracija prskalice

Kalibracija znači: provjera i namještanje prskalice za preciznu aplikaciju zaštitnog sredstva.

Kalibraciju je potrebno obaviti kako bi se:
  • Osiguralo kvalitetno prskanje, kada zapremina tečnosti u rezervoaru odgovara površini koju treba tretirati
  • Ustanovilo da li su dizne potrošene, pa se mora korigovati radni pritisak
  • Ustanovilo da li su dizne neispravne, pa ih treba zamjeniti
  • Ustanovilo da li je brzina kretanja prilikom tretiranja pravilna; brzinomjer traktora može biti neispravan
  • Ustanovilo da li postoji pad pritiska, od manometra do dizni, na koji se mora računati
  • Proverlo da li dizne prskaju pravilno (nema oštečenih ili začepljenih dizni).
  • Proverlo da je prskalica u dobrom stanju, pa nema kapljanja

Kalibraciju prskalice je potrebno obaviti:

Jednom godišnje, prilikom čega kontrolišemo:
  • Radnu brzinu
  • Ispravnosti i protok svake dizne 
Tokom sezone, prilikom čega kontrolišemo:
  • Ispravnosti i protok samo 2 dizne po grani prskalice
Prije prskanja sa novim diznama, novom dozom, novom brzinom, novim točkovima,
novim pritiskom ili bilo kojim novim uslovima, pri čemu kontrolišemo:
  • Radnu brzinu
  • Ispravnosti i protok svake dizne 

Oprema za kalibraciju

Provjera radne brzine

Na terenu izmjeriti razdaljinu od 100 metara. Za tu svrhu može se poslužiti nekim markerima koje se postavljaju na odgovarajuće mjesto za tačnije lociranje. Mjerenje vršiti u polju ili u uslovima sličnim onima koji vladaju u njivi.


Preko tablice u traktoru pronaći sa kojom će se brzini voziti i pri koliko obrtaja vratila (kardana) da se postigne željena brzina. Obično se brzina kretanja prilikom ispitivanja održava na 7 km/h, a broj obrtaja vratila (kardana) oko 540 obr/min (simulacija realnih uslova eksploatacije).
Voziti izmjerenom udaljenošču sa ½ (do pola) napunjenim rezervoarom i zmjeriti vrijeme za koje se prešla obilježena razdaljina.


Dobijene vrijednosti uvrstiti u slijedeću formulu i tako odrediti da li brzina rada odgovara željenoj:

RB = (100 x 3,6) / t (km/h)
t - vrijeme tretiranja

Ukoliko niste postigli brzinu koju ste željeli obavite novo ispitivanje sa drugom brzinom kretanja ili promjenite broj obrtaja vratila (kardana) da postignete željenu brzinu.
Obrtaji vratila (kardana) ne bi smjeli prelaziti 540 obr/min. Ukoliko je mješanje zadovoljavajuče okretaji vratila mogu se smanjiti do minimalno 400 obr/min (to je – 25%).

Provjera protoka dizni
*primjer za prkalice kod kojih je razmak između dizni na granama 50 cm

Provjera protoka dizni može se izvršiti matematički, pomoću odgovrajućih formula ili pomoću posebno konstruisanog „Hardi kalibracijskog diska“.

Matematički, pomoću formule protok dizne određujemo tako što u slijedeću fomrulu uvrstimo poznate nam podatke:

K = Q (l/ha) x v (km/h) x (50 / 60.000) (l/min)
Q - doza
v - brzina kretanja

Nakon toga izvršimo probu sa čistom vodom u mjestu i hvatamo svu tečnost sa minimalno po dvije dizne na svakoj grani u minuti. Uhvaćena tečnost treba da odgovara izračunatoj vrednosti.
Ukoliko je razlika mala možemo izvršiti korekciju promjenom pritiska ali ukoliko je veća razlika moramo promjeniti komplet dizni.


Na prskalici dizne treba da su sve iste, sa istim protocima. Ukoliko su dizne starije od pet godina, uporediti protok svih dizni hvatanjem tečnosti i ukoliko je odstupanje veće od 10% treba promjeniti sve dizne, jer su one potrošna roba a u velikoj mjeri utiču na kvalitet aplikacije.
Prilikom kontrolnog tretiranja radni pritisak treba da je u granicama 2-4 bara (kod savremenih rasprskivača 0.7-6 bara).


Protok dizni se nešto lakše može kontrolisati sa posebno, za tu namjenu konstruisanim Hardijevim kalibracionim diskom.

Nakon što smo odredili dozu (Q) i brzinu kretanja (v) agregata traktora i prskalice, okretanjem diska i dovođenjem na željene pozicije daljim očitavanjem dobijamo podatke o potrebnom protoku dizni (K), potrebnoj veličini otvora dizni i radnom pritisku koji treba uspostaviti za održavanje željenih parametara rada.

Hardi kalibracioni disk

Ukoliko udaljenost između dizni nije standardnih 50 cm kalibracijski disk i dalje može biti koristan za pronalazak kombinacije dizna/pritisak – ali je potrebna dodatna kalkulacija pomoću slijedeće formule:

Q (korigovana) = (željena doza x stvarni razmak) / 50 (l/ha)

Kalibracija prskalice pri upotrebi folijarnih đubriva

Folijarna đubriva imaju veču gustinu u odnosu na vodu i skoro sve tečnosti (hemijska sredstva) za prskanje. Kako bi osigurali  postizanje pravilne doze u odnosu na protok dizne, pritisak se mora povečati prema gustoći folijarnog đubriva (g/cm3).

Tabela ispod pokazuje povečanje pritiska da bi smo dobili željenu dozu:

Kalibrirani pritisak
(bara)
Gustoča (g/cm3)
1.10
1.15
1.20
1.30
1.40
Pritisak za folijarna đubriva (bara)
1.0
1.1
1.2
1.2
1.3
1.4
1.5
1.7
1.7
1.8
2.0
2.1
2.0
2.2
2.3
2.4
2.6
2.8
2.5
2.8
2.9
3.0
3.3
3.5
3.0
3.3
3.5
3.6
3.9
4.2

Prije korekcije pritiska, dizne za prihranu postavljaju se na prskalicu i kalibriraju se čistom vodom. Kada je željena doza postignuta kalibracijom čistom vodom, taj kalibracijski pritisak se namješta prema gustoči folijarnog đubriva.

Pritisak prskanja za aplikaciju tekučih gnojiva = kalibrirani pritisak (sa vodom) x gustoča folijarnog đubriva

Primjer:
Potrebno je ostvariti protok od 2,3 l/min po dizni. Prema obavljenoj kalibraciji sa čistom vodom određen je potreban pritisak od 3 bara. Ukoliko je gustoča folijarnog đubriva 1.2 g/cm3 dobijeni pritisak od 3 bara mora se pomnožiti sa 1.2. Dobijeni rezultat od 3.6 bara je onaj koji se mora koristiti u polju prilikom tretiranja. Vrijednost se može vidjeti u tablici pri 3 bara (kalibrirani pritisak) i gustoči od 1.2 g/cm3.

Određivanje doze/koncentracije pesticida

Da bi se lakše odredila količina pesticida za postizanje određene koncentracije za prskanje može se koristiti slijedeća tabela:


1 kg (kilogram) = 1000 g (grama)
1 l (litar) = 1000 ml (mililitara)

Primjer 1.
Ako u uputstvu piše da se sredstvo primjenjuje u koncentraciji od 0,1%, a mi treba da istretiramo usjev sa 10 litara vode. U tom slučaju treba da u prskalicu sa 10 litara vode sipamo 10 mililitara (ml) ili grama (g) sredstva.

Primjer 2.
Ako u uputstvu piše da se sredstvo primjenjuje u koncentraciji od 0,25%, a mi treba da istretiramo usjev sa 50 litara vode. U tom slučaju treba da u prskalicu sa 50 litara vode sipamo 125 mililitara (ml) ili grama (g) sredstva.

Određivanje utroška (Q) rastvora:

Q = (q x 10000) / p (l/ha)
q - utrošena količina rastvora
p - tretirana površina

Q = 600 x (k / z) x v
k - kapacitet prskalice
z - zahvat prskalice
v - brzina rada

Određivanje kapaciteta (k) prskalice:

k = q / t (l/min)
t - vrijeme tretiranja

k = Q x z x (v / 600)

Određivanje brzine (v) kretanja prskalice:

v = 6 x (s / 100) x t (km/h)
s - daljina pređenog puta

v = 600 x (k / Q) x z

Određivanje koncentracije (C) sredstva za zaštitu bljaka:

C = d x (100 7 Q) (%)
d - doza sredstva za zaštitu

Određivanje potrebne količine sredstva (Ksr) za zaštitu biljaka:

Ksr = d x (Vpr / Q) (l)
Vpr - zapremina prskalice

Wednesday, 10 September 2014

Formulacija pesticida i njihovo miješanje

Formulacija pesticida prestavlja oblik hemijske materije koja se stavlja u promet i koja zavisi od metode primjene.

Formulacije mogu biti: 
  • čvrste: praškasta (WP) ili granulrana (WG, DF) ili
  • tečne (SC, CS, EC, EW) itd. 
Najčećše formulacije pesticida su:

EC - koncentrat za emulziju
CE - koncentrovana emulzija
SC - koncentrovana suspenzija
SL - koncentrovani rastvor
AS - vodeni rastvor
OL - uljni rastvor
OD - uljna disperzija
GR - granule
EW - emulzija ulje u vodi
EO - emulzija voda u ulju
ES - emulzija za tretiranje sjemena
SP - vodorastvorljivo prašivo
SG - vodorastvorljive granule
FS - koncentrovana susp. za tret. sjemena
LS - rastvor za tretiranje sjemena
SE - suspoemulzija
WP - kvašljivi prašak
MG - mikrogranule
PW - prašivo
DP - prašivo za zaprašivanje
DS - prašivo za zaprašivanje sjemena
WG - vododisperzibilne granule
WS - vododisperzni prašak za vlažno tret. sjemena


Vrlo često je potrebno suzbiti u isto vrijeme dva ili više parazita, prouzrokovača oboljenja ili parazita i štetočinu ili pak dvije ili više štetočina. Tada dolazi u obzir primjena preparata koji dijeluju na više parazita ili štetočina. Međutim broj takvih preparata za zaštitu ratarskih gajenih biljaka je veoma mali. Zato je često potrebno da sami miješamo dva ili više preparata radi njihove istovremene primjene.

Miješanje pesticida zavisi od više faktora o kojima treba voditi računa kako nebi došlo do neželjenih poslijedica. Zbog pogrešnog miješanja dolazi do reakcije komponenata sredstava, što ima za poslijedicu smanjenje efikasnosti, ali često i pojavu fitotoksičnosti, odnosno ožegotina na biljkama.

Mogućnost miješanja pesticida zavisi u prvom redu od osobina aktivnih materija i formulacije preparata.Većina sredstava ne smije se miješati sa preparatima alkalne reakcije, a to su preparati na bazi bakra. Mnoga se ne mogu miješati sa kiselim insekticidima i koncentratima za emulziju. Mešanje bolje podnose dva prašiva, nego prašivo i koncentrat za emulziju.

Prije nego što se odlučite da kombinujete više preparata obavezno pročitati upustvo u kome se nalaze i informacije o mogućnostima miješanja.

Pripremanje tank - miksa, više različitih oblika formulacija, vrši se po slijedećem redoslijedu:
  • U manjoj količini vode (u posudi manje zapremine) dobro se izmješaju kvašljivi praškovi – WP ili vododisperzibilne granule – WG i nakon toga se dodaju u prskalicu, prethodno napunjenu do 1/3 vodom, uz stalno miješanje.
  • Zatim se u prskalicu dodaju koncentrovane suspenzije – SC, takođe prethodno pripremljene u manjoj količini vode i miješaju se zajedno.
  • Potom se dodaju koncentrati za emulziju – EC, uz neprekidno miješanje.
  • Za njima se dodaju pesticidi formulisani kao vodeni rastvori – SL.
  • Folijarna hraniva se dodaju na kraju.
  • Dopuniti rezervoar potrebnom količinom vode.
  • Poželjno je pripremljenu smješu pesticida potrošiti u što kraćem vremenskom periodu, pridržavajući se svih propisa.
Ako se upotrebljava voda koja je baznog karaktera onda se folijarna hraniva dodaju na početku, dok se svi ostali tipovi formulacija dodaju po gore navedenom redoslijedu.

Monday, 1 September 2014

Regulatori rasta

Pregled dozvoljenih aktivnih materija (AS) u regulatorima rasta prema EU Pesticides database (Regulation (EC) NO 1107/2009)

Baza dopunjena: 30.6.2014

1,4-Dimethylnaphthalene
1-Decanol
1-Methyl-cyclopropene
1-Naphthylacetamide (1-NAD)
1-Naphthylacetic acid (1-NAA)
2,4-D
2,5-Dichlorobenzoic acid methylester
6-Benzyladenine
Capric acid (CAS 334-48-5)
Caprylic acid (CAS 124-07-2)
Carvone
Chlormequat
Chlorpropham
Daminozide
Ethephon
Ethylene
Fatty acids C7 to C20
Fatty acids C7-C18 and C18 unsaturated potassium salts (CAS 67701-09-1)
Fatty acids C8-C10 methyl esters  (CAS 85566-26-3)
Forchlorfenuron
Gibberellic acid
Gibberellin
Imazaquin
Indolylbutyric acid
Lauric acid  (CAS 143-07-7)
Maleic hydrazide
Mepiquat
Metconazole
Methyl decanoate (CAS 110-42-9)
Methyl octaonate (CAS 111-11-5)
Oleic acid  (CAS 112-80-1)
Paclobutrazol
Pelargonic acid (CAS 112-05-0)
Prohexadione
Pyraclostrobin
S-Abscisic acid
Sea-algae extract (formerly sea-algae extract and seaweeds)
Sintofen (aka Cintofen)
Sodium 5-nitroguaiacolate
Sodium o-nitrophenolate
Sodium p-nitrophenolate
Sodium silver thiosulphate

Trinexapac (aka cimetacarb ethyl)

Desikanti

Pregled dozvoljenih aktivnih materija (AS) u desikantima prema EU Pesticides database (Regulation (EC) NO 1107/2009)

Baza dopunjena: 30.6.2014


Diquat  (dibromide)

Akaricidi

Pregled dozvoljenih aktivnih materija (AS) u akaricidima prema EU Pesticides database (Regulation (EC) NO 1107/2009)

Baza dopunjena: 30.6.2014

Abamectin (aka avermectin)
Acequinocyl
Acrinathrin
Bifenazate
Bifenthrin
Capric acid (CAS 334-48-5)
Caprylic acid (CAS 124-07-2)
Chlorpyrifos
Chlorpyrifos-methyl
Clofentezine
Cyflumetofen
Cypermethrin
Dimethoate
Fatty acids C7 to C20
Fatty acids C7-C18 and C18 unsaturated potassium salts (CAS 67701-09-1)
Fatty acids C8-C10 methyl esters  (CAS 85566-26-3)
Fenazaquin
Fenpyroximate
Formetanate
Hexythiazox
Lauric acid  (CAS 143-07-7)
Lime sulphur (calcium polysulphid)
Malathion
Methyl decanoate (CAS 110-42-9)
Methyl octaonate (CAS 111-11-5)
Oleic acid  (CAS 112-80-1)
Pelargonic acid (CAS 112-05-0)
Pyridaben
Spirodiclofen
Spiromesifen
Sulphur

Tebufenpyrad

Insekticidi

Pregled dozvoljenih aktivnih materija (AS) u insektidicima prema EU Pesticides database (Regulation (EC) NO 1107/2009)

Baza dopunjena: 30.6.2014

Abamectin (aka avermectin)
Acetamiprid
Adoxophyes orana GV strain BV-0001
Alpha-Cypermethrin (aka alphamethrin)
Aluminium phosphide
Azadirachtin
Beauveria bassiana strains ATCC 74040 and GHA
Beta-Cyfluthrin
Bifenthrin
Buprofezin
Capric acid (CAS 334-48-5)
Caprylic acid (CAS 124-07-2)
Carbon dioxide
Chlorantraniliprole
Chlorpyrifos
Chlorpyrifos-methyl
Clothianidin
Cydia pomonella Granulovirus (CpGV)
Cypermethrin
Cyromazine
Deltamethrin
Diflubenzuron
Dimethoate
Emamectin
Esfenvalerate
Ethoprophos
Etofenprox
Etoxazole
Fatty acids C7 to C20
Fatty acids C7-C18 and C18 unsaturated potassium salts (CAS 67701-09-1)
Fatty acids C8-C10 methyl esters  (CAS 85566-26-3)
FEN 560 (Fenugreek seed powder)
Fenoxycarb
Fipronil
Flonicamid (IKI-220)
Flubendiamide
Formetanate
Helicoverpa armigera nucleopolyhedrovirus (HearNPV)
Hexythiazox
Hydrolysed proteins
Imidacloprid
Indoxacarb
Kieselgur (diatomaceous earth)
lambda-Cyhalothrin
Lauric acid  (CAS 143-07-7)
Lecanicillium muscarium (formerly Verticillium lecanii) strain Ve6
Lime sulphur (calcium polysulphid)
Lufenuron
Magnesium phosphide
Malathion
Maltodextrin
Metam (incl. -potassium and -sodium)
Metarhizium anisopliae var. anisopliae strain BIPESCO 5/F52
Methiocarb (aka mercaptodimethur)
Methomyl
Methoxyfenozide
Methyl decanoate (CAS 110-42-9)
Methyl octaonate (CAS 111-11-5)
Milbemectin
Oleic acid  (CAS 112-80-1)
Orange oil
Oxamyl
Paecilomyces fumosoroseus Apopka strain 97
Paecilomyces fumosoroseus strain Fe9901
Paraffin oil/(CAS 64742-46-7)
Paraffin oil/(CAS 72623-86-0)
Paraffin oil/(CAS 8042-47-5)
Paraffin oil/(CAS 97862-82-3)
Pelargonic acid (CAS 112-05-0)
Phosmet
Phosphane
Pirimicarb
Pirimiphos-methyl
Pymetrozine
Pyrethrins
Pyridaben
Pyridalyl
Pyriproxyfen
Spinetoram
Spinosad
Spirodiclofen
Spiromesifen
Spirotetramat
Spodoptera exigua nuclear polyhedrosis virus
Spodoptera littoralis nucleopolyhedrovirus
Sulfuryl fluoride
tau-Fluvalinate
Tebufenozide
Teflubenzuron
Tefluthrin
Thiacloprid
Thiamethoxam
Triflumuron
Urea
zeta-Cypermethrin

Fungicidi

Pregled dozvoljenih aktivnih materija (AS) u fungicidima prema EU Pesticides database (Regulation (EC) NO 1107/2009)

Baza dopunjena: 30.6.2014

2,5-Dichlorobenzoic acid methylester
2-Phenylphenol (incl. sodium salt orthophenyl phenol)
8-Hydroxyquinoline incl. oxyquinoleine
Ametoctradin
Amisulbrom
Ampelomyces quisqualis strain AQ10
Ascorbic acid
Aureobasidium pullulans (strains DSM 14940 and DSM 14941)
Azoxystrobin
Bacillus pumilus QST 2808
Bacillus subtilis str. QST 713
Benalaxyl
Benalaxyl-M
Benthiavalicarb
Benzoic acid
Bixafen
Bordeaux mixture
Boscalid (formerly nicobifen)
Bromuconazole
Bupirimate
Candida oleophila strain O
Captan
Carbendazim
Carboxin
Chlorothalonil
Coniothyrium minitans
Copper compounds
Copper hydroxide
Copper oxide
Copper oxychloride
Cyazofamid
Cyflufenamid
Cymoxanil
Cyproconazole
Cyprodinil
Dazomet
Diethofencarb
Difenoconazole
Dimethomorph
Dimoxystrobin
Disodium phosphonate
Dithianon
Dodemorph
Dodine
Epoxiconazole
Etridiazole
Eugenol
Extract from tea tree
Famoxadone
Fenamidone
Fenbuconazole
Fenhexamid
Fenpropidin
Fenpropimorph
Fenpyrazamine
Fluazinam
Fludioxonil
Fluopicolide
Fluopyram
Fluoxastrobin
Fluquinconazole
Flutolanil
Flutriafol
Fluxapyroxad
Folpet
Fosetyl
Fuberidazole
Geraniol
Gliocladium catenulatum strain J1446
Hymexazol
Imazalil (aka enilconazole)
Iprodione
Iprovalicarb
Isopyrazam
Kresoxim-methyl
Lime sulphur (calcium polysulphid)
Mancozeb
Mandipropamid
Maneb
Mepanipyrim
Metalaxyl
Metalaxyl-M
Metam (incl. -potassium and -sodium)
Metconazole
Metiram
Metrafenone
Myclobutanil
Penconazole
Pencycuron
Penflufen
Penthiopyrad
Phlebiopsis gigantea (several strains)
Picoxystrobin
Potassium phosphonates (formerly potassium phosphite)
Prochloraz
Propamocarb
Propiconazole
Propineb
Proquinazid
Prothioconazole
Pseudomonas chlororaphis strain MA342
Pyraclostrobin
Pyrimethanil
Pyriofenone
Pythium oligandrum M1
Quinoxyfen
Sedaxane
Silthiofam
Spiroxamine
Streptomyces K61 (formerly S. griseoviridis)
Sulphur
Tebuconazole
Tetraconazole
Thiabendazole
Thiophanate-methyl
Thiram
Thymol
Tolclofos-methyl
Triadimenol
Triazoxide
Tribasic copper sulfate
Trichoderma asperellum (formerly T. harzianum) strains ICC012, T25 and TV1
Trichoderma asperellum (strain T34)
Trichoderma atroviride (formerly T. harzianum) strains IMI 206040 and T11
Trichoderma atroviride strain I-1237
Trichoderma gamsii (formerly T. viride) strain ICC080
Trichoderma polysporum strain IMI 206039
Trifloxystrobin
Triflumizole
Triticonazole
Valifenalate (formerly Valiphenal)
Verticillium albo-atrum (formerly Verticillium dahliae) strain WCS850
Ziram
Zoxamide

Zucchini Yellow Mosaik Virus, weak strain