Šećerna repa - regulatori rasta

Preparat	Aktivna materija	Suzbija	Doza	Vrijeme primjene
Atonik	Natrijumnitrofenolat		0,60 l/ha	Prvi: faza 2 do 3 lista
				Drugi: faza 4 do 6 listova
				Treći: 7 do 9 listova

Trovanje pesticidima i prva pomoć

Pesticidi su otrovi!

To su veoma jaki otrovi! Čak i male količine tokom izvjesnog vremena mogu da prouzrokuju teška i neizlječiva oboljenja.

Do trovanja dolazi najčešće usljed nepravilnog rukovanja pesticidima i usljed greške ili nesrećnim slučajem. Znatan broj pesticida, a posebno insekticida koji se danas koriste u zaštiti bilja predstavljaju jake otrove za čovjeka, domaće životinje, pčele, ribe, ptice...Međutim, pri radu sa njima, ako se vodi dovoljno računa o njihovoj otrovnosti i mjerama predostrožnosti, rijetki su slučajevi trovanja.

Pesticidi se mogu podijeliti, prema akutnoj toksičnosti (podjela Svjetske zdravstvene organizacije) na:

• Krajnje opasni;
• Znatno opasni;
• Umjereno opasni i
• Neznatno opasni 

Potencijalnu opasnost za zdravlje radnika ima direktna izloženost pesticidima tokom njihove proizvodnje, transporta, rukovanja ili primjene.

Pesticidi ulaze u organizam u obliku para, čvrstih i tečnih aerosola na tri načina:

• Preko kože. Zbog liposolubilnog karaktera znatne se količine velikog broja pesticida mogu apsorbovati preko nezaštićene kože, ali je takvo unošenje najmanje opasno jer se pranjem otrov može prilično lagano i brzo ukloniti. Za taj način unošenja opasniji su tečni preparati što može biti posebno opasno ako dođu u dodir sa sluzokožom oka.
• Preko respiratornog sistema. Tim putem ulaze gasoviti preparati. Osim klasičnih fumigansa, naročito su opasni organofosforna jedinjenja. Opasnost od inhalacijske toksikologije povećava se povišenjem temperature.
• Preko gastrointestinalnog trakta. Pesticidi se tim putem obično unose kontaminiranim rukama, pri pušenju, putem kontaminirane hrane ili vode.

Putevi kontaminacije pesticidima

Svi pesticidi mogu biti deponovani u organizmu ako je brzina razgradnje i eliminacije sporija od apsorpcije što može imati za posljedicu hronično trovanje.

Profesionalna trovanja pesticidima najčešće su posljedica nepridržavanja propisanih mjera sigurnosti i lične higijene.

Simptomi trovanja

Znaci trovanja mogu, u zavisnosti od vrste pesticida, biti vrlo različiti. Većina od njih, manje ili više, djeluju na nervni sistem i izazivaju glavobolju, vrtoglavicu, paralize, uznemirenost i druge nervne poremećaje. Mnogi, pak, izazivaju bolove u stomaku, povraćanje i proliv (organofosforni preparati, dinitrofenoli, nikotin, arsenski preparati i dr.). Neki.od njih izazivaju gušenje ili pojačano znojenje, salivaciju, suze itd. Najzad, veliki broj pesticida i razrijeđivača nadražuje kožu i sluzokože sa kojima dolazi u dodir, izazivajući razne promjene na njima.

Simptomi koji upućuju na trovanje pesticidima:

• Opšte osjećanje: umor i slabost.
• Koža: draženje, osjećaj peckanja, povećano znojenje, obojenost kože.
• Oči: svrabež, osjećaj peckanja, suzenje, slab ili zamagljen vid, suženje ili proširenje zjenica.
• Probavni trakt: osjećaj peckanja u ustima i grlu, povećano slinjenje, slabost, povraćanje, bol u stomaku, probavne smetnje, dijareja.
• Nervni sistem: glavobolja, vrtoglavica, zbunjenost, nemir, trzanje mišića, teturanje, nerazgovjetan govor, grčevi, nesvijest.
• Disajni putevi: kašalj, bol i pritisak u grudima, otežano disanje, hripanje.

Opšti simptomi trovanja pesticidima

Trovanje malim količinama pesticida može izazvati umor, glavobolju, vrtoglavicu, znojenje, slabljenje vida, grčevi, mučnina, diareja i povraćanje.

Simptomi trovanja srednjim količinama su poremećaj rada srca, otežano disanje i kretanje, tremor mišića, pojačana salivacija.povračanje.

Trovanje velikom količinom pesticida može izazvati konvulzije, komu i smrt.

Simptomi štetnog djelovanja pesticida na kožu

Kada su u pitanju vrste pesticida, obično se mogu razlikovati slijedeći simptomi trovanja:

Insekticidi:

• Akutno trovanje: mučnina, povraćanje, dijareja, gubitak ravnoteže, vrtoglavica konfuzija, parestezija usana, jezika i lica, mišićna hiperekscitabilnost, konvulzije, depresija disanja i srčanog rada
• Hronično trovanje: opšta slabost, encefalitisi, polineruritisi, pareza ekstremiteta, tremor, anemija, leukocitoza, dermatit

Herbicidi:

• Akutno trovanje: mučnina, povraćanje, dijareja, kolike, osećaj toplote, žeđ, crvenilo kože, znojenje, ubrzano disanje, tahikardija, povećanje temperature (42 ⁰C), aritmija, kolaps, cijanoza, konvulzije, koma, edem pluća, insuficijencija jetre i bubrega
• Hronično trovanje: umor, uznemirenost, znojenje, žeđ, gubitak tjelesne mase, žuto obojenje konjuktiva i katarakta 

Simptomi trovanja mogu se pokazati i malo kasnije, nakon već obavljenog posla s pesticidima.

Nikada sami ne dijagnosticiramo trovanje pesticidima, nego potražimo stručnu, medicinsku pomoć.

Prva pomoć

U slučaju trovanja odmah prekidamo s radom. Pozovemo „Prvu pomoć“ i ozlijeđenoj osobi pružimo prvu pomoć, kao što je navedeno na etiketi sa uputstvom za upotrebu, Medicinskom osoblju pokažemo etiketu sa uputstvom za upotrebu, koja sadrži sve važne informacije za poduzimanje odgovarajućih mjera.

Prva pomoć kod trovanja pesticidima

Ozlijeđenu osobu što prije maknemo iz kontaminirane okoline na svjež vazduh ili u dobro prozračen prostoriju te je zaštitimo od temperaturnih kolebanja. Ako dođe do zastoja disanja, nudimo vještačko disanje i potražimo stručnu medicinsku pomoć.

Osobu koja je u nesvjesnom stanju namjestimo u stabilan bočni položaj. Kontaminiranu odjeću i obuću odmah skinemo,

U slučaju izlivanja pesticida po koži osnovno je stati uz vjetar kako bi para ili prašina bila oduvana sa unesrećenog. Skinuti kontaminiranu odjeću i obuću. Kontaminiranog oprati vodom i sapunom, ali kožu ne trljati jako da je ne bi oštetili. Operemo kosu te očistimo područje pod noktima. Obučemo potpuno čistu odjeću. Ako se davalac prve pomoći loše osjeća treba odmah da prekine sa radom. Operemo zaštitnu odjeću. Ako je kontaminirana unutrašnjost čizama i rukavica, nesmije se više upotrebljavati. Unutrašnjost čizama i rukavica nije moguće potpuno oprati.

Bočni položaj

Ukoliko pesticid dođe u kontakt sa očima, palcem i kažiprstom rastvorimo očni kapak i oko temeljno isperemo mlakom vodom (ispiremo barem 10 minuta).

U slučaju konzumiranja važno je da otrovana osoba nema problema sa disanjem. Ako je potrebno, pružimo vještačko disanje. Osobu koja je u nesvjesnom stanju namjestimo u stabilan bočni položaj. Ako se ozlijeđena osoba znoji i vruće joj je, možemo je osvježiti hladnom vodom, a ako joj je hladno, pokrijemo je dekom. Otrovana osoba ne smije pušiti i piti mlijeko ili alkoholna pića. Usta isperemo vodom.

U slučaju konzumiranja nesmijemo izazivati povraćanje, osim ako je tako navedeno u uputima za upotrebu pesticida a otrovana osoba mora biti u svjesnom stanju.

Ako otrovana osoba ima grčeve, ne pokušavajmo je držati ili zaustavljati. Usta joj držimo otvorena, tako da joj u usta između zuba namjestimo savijenu krpu.

Preventiva

U vezi sa trovanjem pesticidima treba, prije svega, preduzeti odgovarajuće zaštitne mjere. Potrebno je, prvo, da se pesticidi pravilno uskladištavaju i u skladu sa propisima o otrovima ispravno čuvaju. Skladišta treba da budu tako organizovana da se do pesticida, pogotovu otrovnijih, može doći samo na dozvoljen, propisan način. Isto tako rukovalac skladišta i prodavac moraju biti dobro upoznati sa prirodom i otrovnim svojstvima svakog pesticida koji prodaju.

Preventivne mjere se moraju sprovoditi i prilikom same upotrebe pesticida kao i nakon rada sa istim.

Tokom rada sa pesticidima, pored primjene zaštitne opreme neophodno je imati i adekvatan komplet prve pomoći, koji za ovu vrstu povreda treba sadržavati:

• Plastična bočicu običnog deterdženta ili sapun koji će se koristiti da se pesticid brzo spere sa kože;
• Hanzaplaste, zavoje, trake - sve posjekotine i ogrebotine se moraju prekriti da se spriječi ulazak pesticida u tijelo 

Prije svakog pušenja, jela, odlaska u toalet, odmora te nakon završetka posla sa pesticidima potrebno je detaljno oprati ruke.

Komplet prve pomoći

Poslije završenog posla i povratka u stambene prostore obavezno zamjeniti radnu odeću i

istuširati celo tijelo. Odjeća u kojoj se radilo sa pesticidima uvjek se pere odvojeno od ostale odjeće! Nakon pranja kontaminirane odjeće mašinu za veš isprati jednim puštanjem u rad „na prazno“!

TUŠIRANjE NAKON PRIMJENE PESTICIDA JE OBAVEZNO ! 

Pravilna primjena pesticida

Proizvođači u primjeni pesticida trebaju poštovati sljedeće:

• Pesticidi se moraju pravilno upotrebljavati. Pravilna upotreba pesticida znači upotrebu u skladu sa uputstvom za upotrebu i navodima na etiketi, uključujući pripremu propisane koncentracije, poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse, integralne zaštite bilja ako je moguće, te zaštitu životne sredine i drugih, neciljanih organizama.
• Prilikom upotrebe pesticida potrebno je voditi računa da sredstvo ne dođe u neposredan kontakt sa čovjekom i da ne dođe do oticanja u vodotoke, jezera i druge vode, u podzemne vode, objekte za snabdjevanje pitkom vodom, na susjedne gajene biljke, zemljište, skladišta poljoprivrednih proizvoda i sl.
• Prije svake primjene pesticida obavezno treba pročitati i proučiti dobijena uputstva, kojih se treba strogo pridržavati.
• Sredstva treba tačno odmjeriti prema uputstvu, a nikako se ne smije odmjeravati od „oka“.
• Prilikom pripreme sredstva potrebno je voditi računa o potrošnji vode.
• Sredstva ne miješati direktno, jedno s drugim, već isključivo u rezervoaru uređaja za aplikaciju (prskalice) koji je napunjen do pola čistom vodom.
• U cilju sprečavanja pojave rezistentnosti što češće mijenjati grupu upotrebljavanih sredstava.
• Primjenjivati pesticide rano ujutru ili naveče, po lijepom vremenu. Izbjegavati prskanje sredstvima na temperaturi višoj od 30º C.

Zaštitna oprema i mjere opreza

Prilikom primjene pesticida nositi gumene rukavice, gumene čizme, zaštitno odijelo, pokrov za glavu, naočale i masku za nos i usta koji će pokriti što veći dio vašeg tijela. Ne raditi sa izloženom kožom, niti puštati djecu da rade ili da budu prisutna pri primjeni pesticida.

Zaštitna oprema

Upotreba zaštitne opreme

Prilikom primjene pesticida ne uzimati hranu i ne pušiti. Ako to želite da radite, prethodno dobro operite ruke i lice.

Prilikom pripreme rastvora, voditi računa o tome da se nikada čisti pesticidi ne sipaju u uređaje za aplikaciju. Prvo pesticide razblažiti u manjoj posudi.

Osnovna pravila u primjeni pesticida

Prilikom sipanja tečnih pesticida u uređaj za aplikaciju koristiti lijevak da ne dođe do prosipanja i obavezno zauzeti položaj uz vjetar.

Nakon završenog tretiranja očistiti zaštitnu opremu i uređaje za aplikaciju. Da bi se izbjeglo oštećenje drugih usjeva koji će se tretirati istom opremom, treba snažno isprati svu opremu za mješanje i prskanje odmah nakon poslednjeg tretmana i to na slijedeći način:

Odmah nakon tretiranja u potpunosti isprazniti sadržaj prskalice;

• Napuniti 1/10 rezervoar prskalice čistom vodom i isprati krila sa rasprskivačima. Utrošiti svu nasutu vodu;
• Rezervoar prskalice napuniti 1/2 čistom vodom i u nju dodati amonijačne vode (na svakih 100 l vode 1 l amonijačne vode). Uključiti mješač i isprazniti sadržaj rezervoara kroz dizne. Nakon pražnjenja, rezervoar ponovo napuniti čistom vodom i ostaviti da odstoji 15 minuta bez mješanja. Prskalicu nakon toga ponovo isprazniti;
• U posebnoj posudi napraviti rastvor amonijačne vode (isti odnos kao i pri dodavanju u prskalicu) i u njoj oprati, prethodno skinute dizne, rasprskivače i filtere;
• Nakon što se dizne i filteri vrate na odgovarajuća mjesta, ponoviti punjenje prskalice sa 1/10 čiste vode i njeno potpuno pražnjenje kroz dizne i rasprskivače. 

Ispiranje i čišćenje prskalice

Otpadne vode, od ispiranja uređaja za aplikaciju, ne izljevati u odvodne cijevi ili druge vodene tokove, nego ih ponovo upotrijebiti za tretiranje već tretiranih površina. Ostatak rastvora u uređajima za aplikaciju treba razrijediti sa čistom vodom u odnosu 1:10 i potrošiti na tretirani usjev, ako je to u skladu sa upustvima proizvođača. Ne ostavljati rastvore pesticida u prskalicama.

Zaštitno radno odijelo, namijenjeno višekratnoj upotrebi, baciti nakon preporučenog broja pranja navedenoj na etiketi odijela.

Kod primjene pesticida treba koristiti traktor sa kabinom. Preporučena brzina vožnje traktorom iznosi 4 – 5 km/h.

Tipovi uređaja za aplikaciju pesticida u ratarstvu

Uređaji za aplikaciju se ne smiju prepunjavati, uvijek mora ostati barem 5% prazne zapremine rezervara.

Strogo voditi računa o karenci.

Oznake upozorenja i obavijesti stavljaju se na ambalažu, a njihovo značenje upisuje se u uputstvo za upotrebu otrova koje se prilaže uz svako pakovanje.

Oznake upozorenja

Postupci sa ambalažom

Zabranjeno je ponovno korištenje ambalaže pesticida ili korištenje iste u druge svrhe.

Praznu ambalažu je potrebno isprati nakon primjene pesticida. Ispiranje ambalaže obaviti na samom imanju gdje se sredstvo i primjenilo. Važno je da proizvođač ili osoba koja rukuje sa uređajem za aplikaciju ispere ambalažu odmah nakon pražnjenja i prebaci ispranu tekućinu u prskalicu.

Ispiranje ambalaže

Postupak ispiranje prazne ambalaže može da se sprovede kroz „trostuko ispiranje“ ili ispiranje pod pritiskom.

Postupak trostrukog ispiranja podrazumjeva:

• Preostali sadržaj ambalaže pesticida se isprazni u rezervoar prskalice i ostavi da se ocijedi 30 sekundi;
• U ambalažu se potom doda vode u količini od 1/3 zapremine ambalaže;
• Napunjena ambalaža se zatvori i snažno promućka;
• Ambalaža se ponovo otvara i sadržaj se pretoči u rezervoar prskalice, te se ostavi da se ocijedi u trajanju od 30 sekundi;
• Postupak se ponavlja još dva puta i to svaki put sa novom, čistom vodom.

Postupak "trostukog" ispiranja ambalaže

Postupak ispiranja ambalaže pod pritiskom podrazumjeva:

• Dno ili bočna strana ambalaže se probuši i na formiran otvor postavi raspriskivač-dizna uređaja za primjenu zaštitnih sredstava;
• Kroz montiranu diznu pušta se čista voda u trajanju od 30 sekundi;
• Tečnost kojom se vršio postupak ispiranja istrese se u rezervoar prskalice, a ambalaža ocijedi 

Ovako ispranu ambalažu izbušiti na tri mjesta (dno i bočne strane) i tako učiniti neupotrebljivom.

Ostaci pesticida i ambalaža ne mogu se uništiti na način koji ugrožava zdravlje ljudi i ima štetno dejstvo na životnu sredinu. Uništavanje prazne ambalaže (kartonske kutije i folije) ne smije se vršiti bacanjem u vode (izvore, bunare, rijeke, jezera, bare i more), jame, kanale, kanalizacione mreže, pored puteva, na deponije kao i na drugi način na koji može doći do zagađenja životne sredine.

Kalibracija prskalice

Kalibracija znači: provjera i namještanje prskalice za preciznu aplikaciju zaštitnog sredstva.

Kalibraciju je potrebno obaviti kako bi se:

• Osiguralo kvalitetno prskanje, kada zapremina tečnosti u rezervoaru odgovara površini koju treba tretirati
• Ustanovilo da li su dizne potrošene, pa se mora korigovati radni pritisak
• Ustanovilo da li su dizne neispravne, pa ih treba zamjeniti
• Ustanovilo da li je brzina kretanja prilikom tretiranja pravilna; brzinomjer traktora može biti neispravan
• Ustanovilo da li postoji pad pritiska, od manometra do dizni, na koji se mora računati
• Proverlo da li dizne prskaju pravilno (nema oštečenih ili začepljenih dizni).
• Proverlo da je prskalica u dobrom stanju, pa nema kapljanja

Kalibraciju prskalice je potrebno obaviti:

Jednom godišnje, prilikom čega kontrolišemo:

• Radnu brzinu
• Ispravnosti i protok svake dizne 

Tokom sezone, prilikom čega kontrolišemo:

• Ispravnosti i protok samo 2 dizne po grani prskalice

Prije prskanja sa novim diznama, novom dozom, novom brzinom, novim točkovima,

novim pritiskom ili bilo kojim novim uslovima, pri čemu kontrolišemo:

• Radnu brzinu
• Ispravnosti i protok svake dizne 

Oprema za kalibraciju

Provjera radne brzine

Na terenu izmjeriti razdaljinu od 100 metara. Za tu svrhu može se poslužiti nekim markerima koje se postavljaju na odgovarajuće mjesto za tačnije lociranje. Mjerenje vršiti u polju ili u uslovima sličnim onima koji vladaju u njivi.

Preko tablice u traktoru pronaći sa kojom će se brzini voziti i pri koliko obrtaja vratila (kardana) da se postigne željena brzina. Obično se brzina kretanja prilikom ispitivanja održava na 7 km/h, a broj obrtaja vratila (kardana) oko 540 obr/min (simulacija realnih uslova eksploatacije).

Voziti izmjerenom udaljenošču sa ½ (do pola) napunjenim rezervoarom i zmjeriti vrijeme za koje se prešla obilježena razdaljina.

Dobijene vrijednosti uvrstiti u slijedeću formulu i tako odrediti da li brzina rada odgovara željenoj:

RB = (100 x 3,6) / t (km/h)

t - vrijeme tretiranja

Ukoliko niste postigli brzinu koju ste željeli obavite novo ispitivanje sa drugom brzinom kretanja ili promjenite broj obrtaja vratila (kardana) da postignete željenu brzinu.

Obrtaji vratila (kardana) ne bi smjeli prelaziti 540 obr/min. Ukoliko je mješanje zadovoljavajuče okretaji vratila mogu se smanjiti do minimalno 400 obr/min (to je – 25%).

Provjera protoka dizni

*primjer za prkalice kod kojih je razmak između dizni na granama 50 cm

Provjera protoka dizni može se izvršiti matematički, pomoću odgovrajućih formula ili pomoću posebno konstruisanog „Hardi kalibracijskog diska“.

Matematički, pomoću formule protok dizne određujemo tako što u slijedeću fomrulu uvrstimo poznate nam podatke:

K = Q (l/ha) x v (km/h) x (50 / 60.000) (l/min)

Q - doza

v - brzina kretanja

Nakon toga izvršimo probu sa čistom vodom u mjestu i hvatamo svu tečnost sa minimalno po dvije dizne na svakoj grani u minuti. Uhvaćena tečnost treba da odgovara izračunatoj vrednosti.

Ukoliko je razlika mala možemo izvršiti korekciju promjenom pritiska ali ukoliko je veća razlika moramo promjeniti komplet dizni.

Na prskalici dizne treba da su sve iste, sa istim protocima. Ukoliko su dizne starije od pet godina, uporediti protok svih dizni hvatanjem tečnosti i ukoliko je odstupanje veće od 10% treba promjeniti sve dizne, jer su one potrošna roba a u velikoj mjeri utiču na kvalitet aplikacije.

Prilikom kontrolnog tretiranja radni pritisak treba da je u granicama 2-4 bara (kod savremenih rasprskivača 0.7-6 bara).

Protok dizni se nešto lakše može kontrolisati sa posebno, za tu namjenu konstruisanim Hardijevim kalibracionim diskom.

Nakon što smo odredili dozu (Q) i brzinu kretanja (v) agregata traktora i prskalice, okretanjem diska i dovođenjem na željene pozicije daljim očitavanjem dobijamo podatke o potrebnom protoku dizni (K), potrebnoj veličini otvora dizni i radnom pritisku koji treba uspostaviti za održavanje željenih parametara rada.

Hardi kalibracioni disk

Ukoliko udaljenost između dizni nije standardnih 50 cm kalibracijski disk i dalje može biti koristan za pronalazak kombinacije dizna/pritisak – ali je potrebna dodatna kalkulacija pomoću slijedeće formule:

Q (korigovana) = (željena doza x stvarni razmak) / 50 (l/ha)

Kalibracija prskalice pri upotrebi folijarnih đubriva

Folijarna đubriva imaju veču gustinu u odnosu na vodu i skoro sve tečnosti (hemijska sredstva) za prskanje. Kako bi osigurali  postizanje pravilne doze u odnosu na protok dizne, pritisak se mora povečati prema gustoći folijarnog đubriva (g/cm3).

Tabela ispod pokazuje povečanje pritiska da bi smo dobili željenu dozu:

Kalibrirani pritisak (bara)	Gustoča (g/cm3)
	1.10	1.15	1.20	1.30	1.40
	Pritisak za folijarna đubriva (bara)
1.0	1.1	1.2	1.2	1.3	1.4
1.5	1.7	1.7	1.8	2.0	2.1
2.0	2.2	2.3	2.4	2.6	2.8
2.5	2.8	2.9	3.0	3.3	3.5
3.0	3.3	3.5	3.6	3.9	4.2

Prije korekcije pritiska, dizne za prihranu postavljaju se na prskalicu i kalibriraju se čistom vodom. Kada je željena doza postignuta kalibracijom čistom vodom, taj kalibracijski pritisak se namješta prema gustoči folijarnog đubriva.

Pritisak prskanja za aplikaciju tekučih gnojiva = kalibrirani pritisak (sa vodom) x gustoča folijarnog đubriva

Primjer:

Potrebno je ostvariti protok od 2,3 l/min po dizni. Prema obavljenoj kalibraciji sa čistom vodom određen je potreban pritisak od 3 bara. Ukoliko je gustoča folijarnog đubriva 1.2 g/cm3 dobijeni pritisak od 3 bara mora se pomnožiti sa 1.2. Dobijeni rezultat od 3.6 bara je onaj koji se mora koristiti u polju prilikom tretiranja. Vrijednost se može vidjeti u tablici pri 3 bara (kalibrirani pritisak) i gustoči od 1.2 g/cm³.

Određivanje doze/koncentracije pesticida

Da bi se lakše odredila količina pesticida za postizanje određene koncentracije za prskanje može se koristiti slijedeća tabela:

1 kg (kilogram) = 1000 g (grama)

1 l (litar) = 1000 ml (mililitara)

Primjer 1.

Ako u uputstvu piše da se sredstvo primjenjuje u koncentraciji od 0,1%, a mi treba da istretiramo usjev sa 10 litara vode. U tom slučaju treba da u prskalicu sa 10 litara vode sipamo 10 mililitara (ml) ili grama (g) sredstva.

Primjer 2.

Ako u uputstvu piše da se sredstvo primjenjuje u koncentraciji od 0,25%, a mi treba da istretiramo usjev sa 50 litara vode. U tom slučaju treba da u prskalicu sa 50 litara vode sipamo 125 mililitara (ml) ili grama (g) sredstva.

Određivanje utroška (Q) rastvora:

Q = (q x 10000) / p (l/ha)

q - utrošena količina rastvora

p - tretirana površina

Q = 600 x (k / z) x v

k - kapacitet prskalice

z - zahvat prskalice

v - brzina rada

Određivanje kapaciteta (k) prskalice:

k = q / t (l/min)

t - vrijeme tretiranja

k = Q x z x (v / 600)

Određivanje brzine (v) kretanja prskalice:

v = 6 x (s / 100) x t (km/h)

s - daljina pređenog puta

v = 600 x (k / Q) x z

Određivanje koncentracije (C) sredstva za zaštitu bljaka:

C = d x (100 7 Q) (%)

d - doza sredstva za zaštitu

Određivanje potrebne količine sredstva (Ksr) za zaštitu biljaka:

Ksr = d x (Vpr / Q) (l)

Vpr - zapremina prskalice