Showing posts with label Hemijske mjere zaštite biljaka. Show all posts
Showing posts with label Hemijske mjere zaštite biljaka. Show all posts

Thursday, 15 May 2014

Insekticidi

Insekticidi su hemijska jedinjenja koja se koriste u borbi protiv štetočina - štetnih insekata.

Prema agregatnom stanju u kojem se nalaze u momentu primjene dijele se na:
  • Čvrste (praškaste)
  • Tečne i
  • Gasovite 
Prema dejstvu na štetočine dijele se na:
  • Digestivne (utrobne)
  • Kontaktne
  • Inhalacione (gasovite)
  • Repelentne
  • Regulatore rasta i razvoja insekata
  • Sistemične 
Posebna grupa insekticida ima zbirno djelovanje na štetočine (npr utrobno, kontktno i gasovito) te se svrstavaju u „Polivalentne“ insekticide koji isto tako dijeluju i preko nervnog sistema insekata.

Prema dejstvu na stadijum razvića insekata, dijele se na:
  • Ovicide (suzbijanje jaja)
  • Larvicide (suzbijanje larvi)
  • Adulticide (suzbijanje odraslih jedinki – imaga) 
Prema načinu primjene mogu biti:
  • Za tretman zemljišta
  • Za tretman sjemena i sadnog materijala
  • Za folijarno tretiranje
  • Za dezinsekciju skladišta (fumigaciju)
U okviru insekticida postoje i podgrupe, kao što su:
  • Akaricidi (suzbijanje grinja)
  • Limacidi ili moluskocidi (suzbijanje puževa)
  • Rodenticidi (suzbijanje glodara)
  • Aficidi (suzbijanje vaši) 
Prema hemijskom sastavu možemo ih podijeliti na:
  • Organohlorna jedinjenja
  • Organofosforna jedinjenja
  • Metil-karbamate
  • Piretroide
  • Neonikotinoide
  • Benzoil-fenil uree…
Kod primjene insekticida, kao i drugih pesticida, od presudnog značaja je primjena preparata sa različitim mehanizmom djelovanja kako ne bi došlo do pojave rezistentnosti. Zbog toga je važno poznavanje pripadnosti određenog preparata hemijskoj grupi i njihovno pravilno smjenjivanje.

Tuesday, 13 May 2014

Fungicidi

Fungicidi su hemijska jedinjenja, koja se primjenjuju u suzbijanju fitopatogenih gljiva, prouzrokovača bolesti gajenih biljaka.

Prema načinu djelovanja na patogena:
  • Preventivni (protektivni)
  • Kurativni – suzbija patogene nakon ostvarene infekcije
  • Fugicidi sa rezidualnim djelovanjem (post-infektivni i post-simptomski) – preventivni ili kurativni sa produženim djelovanjem 
Preventivni ili protektivni fungicidi djeluju na površini biljke, primjenjuju se folijarno i tretiranjem ravnomjerno nanose na biljne dijelove, prije ostvarenja zaraze biljnih bolesti, tako da novoprispjeli inokulum-spore, ne mogu da klijaju kad padnu ne tretiranu površinu.

Prema mjestu primjene odnosno objektu koji se tretira:
  • Za tretiranje sjemena i sadnog materijala
  • Za suzbijanje prouzrokovača bolesti u zemljištu (dezinfekcija)
  • Za tretiranje nadzemnih dijelova biljaka (folijarna primena) 
Prema pokretljivosti u biljci:
  • Kontaktni (nesistemični, površinski) – ne kreću se u biljci
  • Sistemici (translokacioni) – kreću se kroz biljku ascedentno i descedentno
  • Lokal-sistemici (ograničeni sistemici) – kreću se kroz biljku ograničeno, samo oko mjesta primjene, najčešće u okviru lista. 
Prema hemijskom sastavu:

1. Neorganski:
  • Bakarni preparati
  • Sumporni preparati
2. Organski:
  • Biološki – preparati na bazi Trichoderma harzianum
  • Organski fungicidi sa kontaktnim djelovanjem:
           - Ditiokarbamati
           - Ftalimidi
           - Dikarboksimidi
           - Ostali organski fungicidi (dodin, cimoksantil,dinokap, pirimetanil)
  • Strobilurini – produkti metabolizma nekih viših gljiva kojiispoljavaju fungicidno delovanje na neke patogene gljive;ispoljavaju dobro translaminarno delovanje
  • Organski sistemični fungicidi
  • Sredstva za sistemično indukovanje otpornosti
  • Sredstva za dezinfekciju semena
  • Sredstva za dezinfekciju zemljišta

Tuesday, 6 May 2014

Herbicidi

Herbicidi su različita hemijska jedinjenja, pretežno organskog porijekla namjenjena za uništavanje biljaka.

U praktičnom smislu pod „herbicidima“ se podrazumjevaju samo ona jedinjenja koja se koriste za suzbijanje korovskih biljnih vrsta.

Primjena herbicida je novijeg datuma i masovno je počela poslednjih nekoliko godina. 

U odnosu na ostale mjere borbe protiv korovskih vrsta, primjena herbicida ima niz prednosti jer je ispoljena visoka efikasnost što je omogućilo njihovu široku primjenu u svim oblastima biljne proizvodnje.

U svijetu danas postoji više stotina herbicida. Stalno se ispituju i puštaju u promet novi, pod različitim trgovačkim nazivima, koji potiskuju starije na koje je već utvrđena rezistentnost pojedinih vrsta korova ili su opasni za čovjekovu okolinu.

Postoji nekoliko kriterijuma za podijelu herbicida, a među najvažnijim su slijedeće grupe:

1. Prema karakteru dijelovanja na gajene biljke:
  • Totalni – neselektivni
  • Selektivni
2. Prema načinu djelovanja na korovske vrste:
  • Kontaktni
  • Translokacioni 
3. Prema hemijskom sastavu:
  • Hormonski (derivati fenoksi-karbonskih kiselina)
  • Bezonitrili
  • Bipiridili
  • Supstituirani nitrofenoli
  • Supstituirani derivati fenilureje
  • Karbamati
  • Triazini
  • Triazinoni
  • Ureati
  • Uracili
  • Anilini
  • Amidi
  • Ostali herbicidi

Hemijske mjere zaštite biljaka

Pod ovim mjerama se podrazumjeva primjena „Pesticida“ u procesu suzbijanja štetnih organizama gajenih biljaka.

Pesticidi predstavljaju proizvode hemijskog ili biološkog porijekla koji su namjenjeni zaštiti gajenih biljaka i životinja od korovskih biljnih vrsta, štetnih insekata i prouzorokovača biljnih bolesti.

Primjena ovih sredstava „mora“ biti u okviru osnovnih principa IPM-a i kao takva se mogu koristiti samo u slučajevima narušavanja ekonomskog praga štetnosti na gajenim biljkama.

Prema namjeni, pesticide koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji možemo podijeliti na tri, najznačajnije grupe:
  • Herbicide
  • Insekticide i
  • Fungicide
Pored ovih, često se u toku zaštite biljaka koriste i:
  • Rodenicidi (u suzbijanju glodara)
  • Akaricidi (u suzbijanju grinja)
  • Moluskocidi/Limancidi (u suzbijanju puževa)
  • Defolijanti (u izazivanju prijevremene defolijacije-opadanja lista i dozrijevanja)
  • Repelenti (u odbijanju štetnih organizama)
  • Regulatori rasta...
Do prije svega stotinjak godina, štetni organizmi nisu predstavljali ozbiljniji problem u poljoprivredi. Ukoliko je i postojala potreba za prskanjem, ono se izvodilo različitim insekticidima biljnog i, rijetko, mineralnog porekla.

Prva generacija ''pravih pesticida'' imala je kao osnovu teške metale, odnosno mineralna ulja i sumpor.

Druga generacija pesticida, započela je sa sintezom organo-sintetičkih pesticida. Tada se po prvi puta u prirodi pojavljuju prirodi sasvim strane i nepoznate supstance, čiji se efekat ni danas ne može kontrolisati i predvidjeti.

Treću, najnoviju generaciju pesticida, proizvođači su nazvali ''biopesticidi'', iako nemaju nikakve veze za organskom ili biološkom poljoprivredom. Vrlo često to su proizvodi biološkog inženjeringa - genetskih manipulacija mikroorganizama i oni se u ekološkoj poljoprivredi ne koriste.

Iako agronomija poznaje mnoge druge metode zaštite bilja (mehanička, agrotehnička, karantinska, fizikalna, biološka, i dr.), hemijska metoda zaštite daleko je najzastupljenija mjera, a konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju danas je nemoguće zamisliti bez upotrebe pesticida.