Pesticidi su otrovi!
To su
veoma jaki otrovi! Čak i male količine tokom izvjesnog vremena mogu da
prouzrokuju teška i neizlječiva oboljenja.
Do
trovanja dolazi najčešće usljed nepravilnog rukovanja pesticidima i usljed
greške ili nesrećnim slučajem. Znatan broj pesticida, a posebno insekticida
koji se danas koriste u zaštiti bilja predstavljaju jake otrove za čovjeka,
domaće životinje, pčele, ribe, ptice...Međutim, pri radu sa njima, ako se vodi
dovoljno računa o njihovoj otrovnosti i mjerama predostrožnosti, rijetki su
slučajevi trovanja.
Pesticidi
se mogu podijeliti, prema akutnoj toksičnosti (podjela Svjetske zdravstvene
organizacije) na:
- Krajnje opasni;
- Znatno opasni;
- Umjereno opasni i
- Neznatno opasni
Potencijalnu
opasnost za zdravlje radnika ima direktna izloženost pesticidima tokom njihove
proizvodnje, transporta, rukovanja ili primjene.
Pesticidi
ulaze u organizam u obliku para, čvrstih i tečnih aerosola na tri načina:
- Preko kože. Zbog liposolubilnog karaktera znatne se količine velikog broja pesticida mogu apsorbovati preko nezaštićene kože, ali je takvo unošenje najmanje opasno jer se pranjem otrov može prilično lagano i brzo ukloniti. Za taj način unošenja opasniji su tečni preparati što može biti posebno opasno ako dođu u dodir sa sluzokožom oka.
- Preko respiratornog sistema. Tim putem ulaze gasoviti preparati. Osim klasičnih fumigansa, naročito su opasni organofosforna jedinjenja. Opasnost od inhalacijske toksikologije povećava se povišenjem temperature.
- Preko gastrointestinalnog trakta. Pesticidi se tim putem obično unose kontaminiranim rukama, pri pušenju, putem kontaminirane hrane ili vode.
Putevi kontaminacije pesticidima
Svi
pesticidi mogu biti deponovani u organizmu ako je brzina razgradnje i
eliminacije sporija od apsorpcije što može imati za posljedicu hronično
trovanje.
Profesionalna
trovanja pesticidima najčešće su posljedica nepridržavanja propisanih mjera
sigurnosti i lične higijene.
Simptomi trovanja
Znaci
trovanja mogu, u zavisnosti od vrste pesticida, biti vrlo različiti. Većina od
njih, manje ili više, djeluju na nervni sistem i izazivaju glavobolju,
vrtoglavicu, paralize, uznemirenost i druge nervne poremećaje. Mnogi, pak,
izazivaju bolove u stomaku, povraćanje i proliv (organofosforni preparati,
dinitrofenoli, nikotin, arsenski preparati i dr.). Neki.od njih izazivaju
gušenje ili pojačano znojenje, salivaciju, suze itd. Najzad, veliki broj
pesticida i razrijeđivača nadražuje kožu i sluzokože sa kojima dolazi u dodir,
izazivajući razne promjene na njima.
Simptomi
koji upućuju na trovanje pesticidima:
- Opšte osjećanje: umor i slabost.
- Koža: draženje, osjećaj peckanja, povećano znojenje, obojenost kože.
- Oči: svrabež, osjećaj peckanja, suzenje, slab ili zamagljen vid, suženje ili proširenje zjenica.
- Probavni trakt: osjećaj peckanja u ustima i grlu, povećano slinjenje, slabost, povraćanje, bol u stomaku, probavne smetnje, dijareja.
- Nervni sistem: glavobolja, vrtoglavica, zbunjenost, nemir, trzanje mišića, teturanje, nerazgovjetan govor, grčevi, nesvijest.
- Disajni putevi: kašalj, bol i pritisak u grudima, otežano disanje, hripanje.
Opšti simptomi trovanja pesticidima
Trovanje
malim količinama pesticida može izazvati umor, glavobolju, vrtoglavicu,
znojenje, slabljenje vida, grčevi, mučnina, diareja i povraćanje.
Simptomi
trovanja srednjim količinama su poremećaj rada srca, otežano disanje i
kretanje, tremor mišića, pojačana salivacija.povračanje.
Trovanje
velikom količinom pesticida može izazvati konvulzije, komu i smrt.
Simptomi štetnog djelovanja pesticida na kožu
Kada su
u pitanju vrste pesticida, obično se mogu razlikovati slijedeći simptomi
trovanja:
Insekticidi:
- Akutno trovanje: mučnina, povraćanje, dijareja, gubitak ravnoteže, vrtoglavica konfuzija, parestezija usana, jezika i lica, mišićna hiperekscitabilnost, konvulzije, depresija disanja i srčanog rada
- Hronično trovanje: opšta slabost, encefalitisi, polineruritisi, pareza ekstremiteta, tremor, anemija, leukocitoza, dermatit
Herbicidi:
- Akutno trovanje: mučnina, povraćanje, dijareja, kolike, osećaj toplote, žeđ, crvenilo kože, znojenje, ubrzano disanje, tahikardija, povećanje temperature (42 0C), aritmija, kolaps, cijanoza, konvulzije, koma, edem pluća, insuficijencija jetre i bubrega
- Hronično trovanje: umor, uznemirenost, znojenje, žeđ, gubitak tjelesne mase, žuto obojenje konjuktiva i katarakta
Simptomi
trovanja mogu se pokazati i malo kasnije, nakon već obavljenog posla s
pesticidima.
Nikada
sami ne dijagnosticiramo trovanje pesticidima, nego potražimo stručnu,
medicinsku pomoć.
Prva pomoć
U
slučaju trovanja odmah prekidamo s radom. Pozovemo „Prvu pomoć“ i ozlijeđenoj
osobi pružimo prvu pomoć, kao što je navedeno na etiketi sa uputstvom za
upotrebu, Medicinskom osoblju pokažemo etiketu sa uputstvom za upotrebu, koja
sadrži sve važne informacije za poduzimanje odgovarajućih mjera.
Prva pomoć kod trovanja pesticidima
Ozlijeđenu
osobu što prije maknemo iz kontaminirane okoline na svjež vazduh ili u dobro
prozračen prostoriju te je zaštitimo od temperaturnih kolebanja. Ako dođe do
zastoja disanja, nudimo vještačko disanje i potražimo stručnu medicinsku pomoć.
Osobu
koja je u nesvjesnom stanju namjestimo u stabilan bočni položaj. Kontaminiranu
odjeću i obuću odmah skinemo,
U
slučaju izlivanja pesticida po koži osnovno je stati uz vjetar kako bi para ili
prašina bila oduvana sa unesrećenog. Skinuti kontaminiranu odjeću i obuću.
Kontaminiranog oprati vodom i sapunom, ali kožu ne trljati jako da je ne bi
oštetili. Operemo kosu te očistimo područje pod noktima. Obučemo potpuno čistu
odjeću. Ako se davalac prve pomoći loše osjeća treba odmah da prekine sa radom.
Operemo zaštitnu odjeću. Ako je kontaminirana unutrašnjost čizama i rukavica,
nesmije se više upotrebljavati. Unutrašnjost čizama i rukavica nije moguće
potpuno oprati.
Bočni položaj
Ukoliko
pesticid dođe u kontakt sa očima, palcem i kažiprstom rastvorimo očni kapak i
oko temeljno isperemo mlakom vodom (ispiremo barem 10 minuta).
U
slučaju konzumiranja važno je da otrovana osoba nema problema sa disanjem. Ako
je potrebno, pružimo vještačko disanje. Osobu koja je u nesvjesnom stanju
namjestimo u stabilan bočni položaj. Ako se ozlijeđena osoba znoji i vruće joj
je, možemo je osvježiti hladnom vodom, a ako joj je hladno, pokrijemo je dekom.
Otrovana osoba ne smije pušiti i piti mlijeko ili alkoholna pića. Usta isperemo
vodom.
U slučaju
konzumiranja nesmijemo izazivati povraćanje, osim ako je tako navedeno u
uputima za upotrebu pesticida a otrovana osoba mora biti u svjesnom stanju.
Ako
otrovana osoba ima grčeve, ne pokušavajmo je držati ili zaustavljati. Usta joj
držimo otvorena, tako da joj u usta između zuba namjestimo savijenu krpu.
Preventiva
U vezi
sa trovanjem pesticidima treba, prije svega, preduzeti odgovarajuće zaštitne mjere.
Potrebno je, prvo, da se pesticidi pravilno uskladištavaju i u skladu sa
propisima o otrovima ispravno čuvaju. Skladišta treba da budu tako organizovana
da se do pesticida, pogotovu otrovnijih, može doći samo na dozvoljen, propisan
način. Isto tako rukovalac skladišta i prodavac moraju biti dobro upoznati sa
prirodom i otrovnim svojstvima svakog pesticida koji prodaju.
Preventivne
mjere se moraju sprovoditi i prilikom same upotrebe pesticida kao i nakon rada
sa istim.
Tokom
rada sa pesticidima, pored primjene zaštitne opreme neophodno je imati i
adekvatan komplet prve pomoći, koji za ovu vrstu povreda treba sadržavati:
- Plastična bočicu običnog deterdženta ili sapun koji će se koristiti da se pesticid brzo spere sa kože;
- Hanzaplaste, zavoje, trake - sve posjekotine i ogrebotine se moraju prekriti da se spriječi ulazak pesticida u tijelo
Prije
svakog pušenja, jela, odlaska u toalet, odmora te nakon završetka posla sa
pesticidima potrebno je detaljno oprati ruke.
Komplet prve pomoći
Poslije
završenog posla i povratka u stambene prostore obavezno zamjeniti radnu odeću i
istuširati
celo tijelo. Odjeća u kojoj se radilo sa pesticidima uvjek se pere odvojeno od
ostale odjeće! Nakon pranja kontaminirane odjeće mašinu za veš isprati jednim
puštanjem u rad „na prazno“!
TUŠIRANjE
NAKON PRIMJENE PESTICIDA JE OBAVEZNO !