Friday, 10 October 2014

Trovanje pesticidima i prva pomoć

Pesticidi su otrovi!

To su veoma jaki otrovi! Čak i male količine tokom izvjesnog vremena mogu da prouzrokuju teška i neizlječiva oboljenja.


Do trovanja dolazi najčešće usljed nepravilnog rukovanja pesticidima i usljed greške ili nesrećnim slučajem. Znatan broj pesticida, a posebno insekticida koji se danas koriste u zaštiti bilja predstavljaju jake otrove za čovjeka, domaće životinje, pčele, ribe, ptice...Međutim, pri radu sa njima, ako se vodi dovoljno računa o njihovoj otrovnosti i mjerama predostrožnosti, rijetki su slučajevi trovanja.

Pesticidi se mogu podijeliti, prema akutnoj toksičnosti (podjela Svjetske zdravstvene organizacije) na:
  • Krajnje opasni;
  • Znatno opasni;
  • Umjereno opasni i
  • Neznatno opasni 

Potencijalnu opasnost za zdravlje radnika ima direktna izloženost pesticidima tokom njihove proizvodnje, transporta, rukovanja ili primjene.

Pesticidi ulaze u organizam u obliku para, čvrstih i tečnih aerosola na tri načina:
  • Preko kože. Zbog liposolubilnog karaktera znatne se količine velikog broja pesticida mogu apsorbovati preko nezaštićene kože, ali je takvo unošenje najmanje opasno jer se pranjem otrov može prilično lagano i brzo ukloniti. Za taj način unošenja opasniji su tečni preparati što može biti posebno opasno ako dođu u dodir sa sluzokožom oka.
  • Preko respiratornog sistema. Tim putem ulaze gasoviti preparati. Osim klasičnih fumigansa, naročito su opasni organofosforna jedinjenja. Opasnost od inhalacijske toksikologije povećava se povišenjem temperature.
  • Preko gastrointestinalnog trakta. Pesticidi se tim putem obično unose kontaminiranim rukama, pri pušenju, putem kontaminirane hrane ili vode.

Putevi kontaminacije pesticidima

Svi pesticidi mogu biti deponovani u organizmu ako je brzina razgradnje i eliminacije sporija od apsorpcije što može imati za posljedicu hronično trovanje.

Profesionalna trovanja pesticidima najčešće su posljedica nepridržavanja propisanih mjera sigurnosti i lične higijene.

Simptomi trovanja

Znaci trovanja mogu, u zavisnosti od vrste pesticida, biti vrlo različiti. Većina od njih, manje ili više, djeluju na nervni sistem i izazivaju glavobolju, vrtoglavicu, paralize, uznemirenost i druge nervne poremećaje. Mnogi, pak, izazivaju bolove u stomaku, povraćanje i proliv (organofosforni preparati, dinitrofenoli, nikotin, arsenski preparati i dr.). Neki.od njih izazivaju gušenje ili pojačano znojenje, salivaciju, suze itd. Najzad, veliki broj pesticida i razrijeđivača nadražuje kožu i sluzokože sa kojima dolazi u dodir, izazivajući razne promjene na njima.

Simptomi koji upućuju na trovanje pesticidima:
  • Opšte osjećanje: umor i slabost.
  • Koža: draženje, osjećaj peckanja, povećano znojenje, obojenost kože.
  • Oči: svrabež, osjećaj peckanja, suzenje, slab ili zamagljen vid, suženje ili proširenje zjenica.
  • Probavni trakt: osjećaj peckanja u ustima i grlu, povećano slinjenje, slabost, povraćanje, bol u stomaku, probavne smetnje, dijareja.
  • Nervni sistem: glavobolja, vrtoglavica, zbunjenost, nemir, trzanje mišića, teturanje, nerazgovjetan govor, grčevi, nesvijest.
  • Disajni putevi: kašalj, bol i pritisak u grudima, otežano disanje, hripanje.

Opšti simptomi trovanja pesticidima

Trovanje malim količinama pesticida može izazvati umor, glavobolju, vrtoglavicu, znojenje, slabljenje vida, grčevi, mučnina, diareja i povraćanje.
Simptomi trovanja srednjim količinama su poremećaj rada srca, otežano disanje i kretanje, tremor mišića, pojačana salivacija.povračanje.
Trovanje velikom količinom pesticida može izazvati konvulzije, komu i smrt.

Simptomi štetnog djelovanja pesticida na kožu

Kada su u pitanju vrste pesticida, obično se mogu razlikovati slijedeći simptomi trovanja:

Insekticidi:
  • Akutno trovanje: mučnina, povraćanje, dijareja, gubitak ravnoteže, vrtoglavica konfuzija, parestezija usana, jezika i lica, mišićna hiperekscitabilnost, konvulzije, depresija disanja i srčanog rada
  • Hronično trovanje: opšta slabost, encefalitisi, polineruritisi, pareza ekstremiteta, tremor, anemija, leukocitoza, dermatit

Herbicidi:
  • Akutno trovanje: mučnina, povraćanje, dijareja, kolike, osećaj toplote, žeđ, crvenilo kože, znojenje, ubrzano disanje, tahikardija, povećanje temperature (42 0C), aritmija, kolaps, cijanoza, konvulzije, koma, edem pluća, insuficijencija jetre i bubrega
  • Hronično trovanje: umor, uznemirenost, znojenje, žeđ, gubitak tjelesne mase, žuto obojenje konjuktiva i katarakta 

Simptomi trovanja mogu se pokazati i malo kasnije, nakon već obavljenog posla s pesticidima.

Nikada sami ne dijagnosticiramo trovanje pesticidima, nego potražimo stručnu, medicinsku pomoć.

Prva pomoć

U slučaju trovanja odmah prekidamo s radom. Pozovemo „Prvu pomoć“ i ozlijeđenoj osobi pružimo prvu pomoć, kao što je navedeno na etiketi sa uputstvom za upotrebu, Medicinskom osoblju pokažemo etiketu sa uputstvom za upotrebu, koja sadrži sve važne informacije za poduzimanje odgovarajućih mjera.

Prva pomoć kod trovanja pesticidima

Ozlijeđenu osobu što prije maknemo iz kontaminirane okoline na svjež vazduh ili u dobro prozračen prostoriju te je zaštitimo od temperaturnih kolebanja. Ako dođe do zastoja disanja, nudimo vještačko disanje i potražimo stručnu medicinsku pomoć.


Osobu koja je u nesvjesnom stanju namjestimo u stabilan bočni položaj. Kontaminiranu odjeću i obuću odmah skinemo,

U slučaju izlivanja pesticida po koži osnovno je stati uz vjetar kako bi para ili prašina bila oduvana sa unesrećenog. Skinuti kontaminiranu odjeću i obuću. Kontaminiranog oprati vodom i sapunom, ali kožu ne trljati jako da je ne bi oštetili. Operemo kosu te očistimo područje pod noktima. Obučemo potpuno čistu odjeću. Ako se davalac prve pomoći loše osjeća treba odmah da prekine sa radom. Operemo zaštitnu odjeću. Ako je kontaminirana unutrašnjost čizama i rukavica, nesmije se više upotrebljavati. Unutrašnjost čizama i rukavica nije moguće potpuno oprati.

Bočni položaj

Ukoliko pesticid dođe u kontakt sa očima, palcem i kažiprstom rastvorimo očni kapak i oko temeljno isperemo mlakom vodom (ispiremo barem 10 minuta).

U slučaju konzumiranja važno je da otrovana osoba nema problema sa disanjem. Ako je potrebno, pružimo vještačko disanje. Osobu koja je u nesvjesnom stanju namjestimo u stabilan bočni položaj. Ako se ozlijeđena osoba znoji i vruće joj je, možemo je osvježiti hladnom vodom, a ako joj je hladno, pokrijemo je dekom. Otrovana osoba ne smije pušiti i piti mlijeko ili alkoholna pića. Usta isperemo vodom.
U slučaju konzumiranja nesmijemo izazivati povraćanje, osim ako je tako navedeno u uputima za upotrebu pesticida a otrovana osoba mora biti u svjesnom stanju.
Ako otrovana osoba ima grčeve, ne pokušavajmo je držati ili zaustavljati. Usta joj držimo otvorena, tako da joj u usta između zuba namjestimo savijenu krpu.

Preventiva

U vezi sa trovanjem pesticidima treba, prije svega, preduzeti odgovarajuće zaštitne mjere. Potrebno je, prvo, da se pesticidi pravilno uskladištavaju i u skladu sa propisima o otrovima ispravno čuvaju. Skladišta treba da budu tako organizovana da se do pesticida, pogotovu otrovnijih, može doći samo na dozvoljen, propisan način. Isto tako rukovalac skladišta i prodavac moraju biti dobro upoznati sa prirodom i otrovnim svojstvima svakog pesticida koji prodaju.

Preventivne mjere se moraju sprovoditi i prilikom same upotrebe pesticida kao i nakon rada sa istim.

Tokom rada sa pesticidima, pored primjene zaštitne opreme neophodno je imati i adekvatan komplet prve pomoći, koji za ovu vrstu povreda treba sadržavati:
  • Plastična bočicu običnog deterdženta ili sapun koji će se koristiti da se pesticid brzo spere sa kože;
  • Hanzaplaste, zavoje, trake - sve posjekotine i ogrebotine se moraju prekriti da se spriječi ulazak pesticida u tijelo 

Prije svakog pušenja, jela, odlaska u toalet, odmora te nakon završetka posla sa pesticidima potrebno je detaljno oprati ruke.

Komplet prve pomoći

Poslije završenog posla i povratka u stambene prostore obavezno zamjeniti radnu odeću i
istuširati celo tijelo. Odjeća u kojoj se radilo sa pesticidima uvjek se pere odvojeno od ostale odjeće! Nakon pranja kontaminirane odjeće mašinu za veš isprati jednim puštanjem u rad „na prazno“!




TUŠIRANjE NAKON PRIMJENE PESTICIDA JE OBAVEZNO ! 

No comments:

Post a Comment